Poslovnik

Općinski načelnik za izvršavanje odluka Vijeća odgovara Vijeću.

Općinski načelnik dva puta godišnje podnosi Vijeću polugodišnje izvješće o svom radu.

Vijeće može, osim izvješća iz stavka 2. ovoga članka, od općinskog načelnika zatražiti i izvješće o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga, koje općinski načelniku podnosi u skladu sa odredbama Statuta Općine Plitvička Jezera.

Članak 43.

Općinski načelnik i zamjenik načelnika iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine obvezatni su nazočiti na sjednicama Vijeća.

U slučaju nastupanja okolnosti zbog kojih je općinski načelnik onemogućen obavljati svoju dužnost zbog duže odsutnosti ili drugih razloga spriječenosti, istoga zamjenjuje privremeni zamjenik, čije imenovanje je propisano Statutom Općine Plitvička Jezera.

Članak 44.

Općinski načelnik određuje izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su po njegovom prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Vijeća.

Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Vijeća radnih tijela Vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta općinskog načelnika te daje obavijesti i stručna objašnjenja.

Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, Općinsko vijeće može, smatra li da je prisutnost izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.

Članak 45.

Vijeće može raspravljati o pitanjima koja se odnosi na rad Općinskog načelnika, a osobito u svezi njegove odgovornosti za provođenje odluka koje je donijelo Vijeće te odgovornosti za stanje u pojedinom području kao i za izvršavanje odluka i drugih akata Vijeća te usmjeravanju i usklađivanju rada upravnih tijela.

Članak 46.

Općinski načelnik sudjeluje na sjednicama Vijeća, radnih tijela Vijeća, u raspravama o prijedlozima koje podnosi, iznosi i obrazlaže prijedloge i stajališta i daje stručna objašnjenja te se izjašnjava o podnesenim amandmanima, ako je on predlagatelj.

Ako Vijeće ocjeni da je za raspravu o nekom pitanju neophodno mišljenje Općinskog načelnika a on nije nazočan sjednici, niti je dostavio svoje mišljenje, Vijeće će odgoditi raspravu o toj temi.

Općinski načelnik i zamjenik imaju pravo na sjednici Vijeća i radnih tijela iznositi svoje mišljenje o svakom prijedlogu koji je na dnevnom redu sjednice.

Članak 47.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela ima pravo i obvezu sudjelovati u radu Vijeća kada se na sjednici Vijeća raspravlja o prijedlogu akata kojima se uređuju pitanja iz djelokruga tijela kojima rukovodi i kad se raspravlja o drugim pitanjima koja su od interesa za djelokrug tog tijela.

Članak 48.

Način i postupak pokretanja opoziva načelnika propisan je Statutom Općine Plitvička Jezera.

1. VRSTE AKATA

Članak 49.

Na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom,  Statutom i ovim Poslovnikom, u okviru svoje nadležnosti Vijeće donosi: Statut Općine, odluke, godišnji proračun Općine, završni račun proračuna, rješenja, zaključke, preporuke, naputke, deklaracije, rezolucije, povelje i priznanja, te daje tumačenja akata koje donosi.

Odlukom se uređuju društveni i drugi odnosi, koji su od općeg značaja za građane, pravne osobe i druge subjekte te propisuju njihova prava i obveze, odnosno uređuju pitanja od interesa za Općinu,

Zaključkom se zauzimaju stavovi, izražavaju mišljenja, prihvaćaju izvješća i rješavaju druga pitanja za koja nije predviđeno donošenje drugog akta,

Preporukom se ukazuje na određene probleme te upućuje na način njihova rješavanja,

Programom i planom se, za razdoblje od jedne godine i više, utvrđuje sadržaj aktivnosti u pojedinom području, nositelja aktivnosti, rokovi izvršenja te druga pitanja od značaja za izvršenje sadržaja programa odnosno plana,

Pravilnikom se uređuje način izvršavanja određenih prava i obveza odnosno postupak provođenja propisa ili drugih akata kada je to Vijeću povjereno,

Vijeće donosi rješenja kao pojedinačne akte kada izvršava pojedinačna prava i obveze iz svog djelokruga.

2. POKRETANJE POSTUPKA

Članak 50.

Postupak donošenja odluka i drugih akata (u daljnjem tekstu: akata) pokreće se dostavom prijedloga akata predsjedniku Vijeća.

Predlagatelj akta obvezan je obavijestiti predsjednika Vijeća o izvjestitelju koji će u ime predlagatelja na sjednici Vijeća davati objašnjenja i potrebna obrazloženja

Članak 51.

Pravo predlagati akte ima svaki član Vijeća, klubovi vijećnika, radna tijela Vijeća, Općinski načelnik, ako zakonom ili drugim propisom nije određeno da prijedloge pojedinog akta mogu podnijeti samo određeni predlagatelji.

Članak 52.

Prijedlog akata sadrži:

• zakonsku osnovu za donošenje,
• osnovna pitanja koja se trebaju urediti tim aktom,
• tekst prijedloga akta u obliku u kojem se donosi s obrazloženjem,
• tekst odredbi važećeg akta koji se mijenja odnosno dopunjuje ako se predlaže izmjena i dopuna akta.

U prijedlogu akta predlagatelj može dostaviti stručna mišljenja i drugu dokumentaciju kojom obrazlaže svoj zahtjev.

Članak 53.

Predsjednik Vijeća primljeni prijedlog akta bez odgađanja upućuje nadležnom radnom tijelu Vijeća odnosno Općinskom načelniku na mišljenje.

Članak 54.

Ako prijedlog akta nije podnesen u skladu sa ovim Poslovnikom, predsjednik Vijeća zatražit će od predlagatelja da u roku od 30 dana prijedlog uskladi s Poslovnikom.

Ukoliko predlagatelj u tom roku ne uskladi prijedlog akta s Poslovnikom smatrat će se da je predlagatelj odustao od prijedloga.

3. RAZMATRANJE PRIJEDLOGA AKTA

Članak 55.

Prije rasprave o prijedlogu akta na sjednici Vijeća o prijedlogu se mora izjasniti povjerenstvo u čijem djelokrugu su pitanja koja se uređuju prijedlogom akta.

Radna tijela mogu se izjasniti o svim elementima akta, a Povjerenstvo za Statut, poslovnik i propise i o usklađenosti akata sa zakonom, Statutom i Poslovnikom.

Članak 56.

Radno tijelo kada razmotri prijedlog akta određuje izvjestitelja koji će na sjednici Vijeća obrazlagati prijedlog odnosno iznositi mišljenja i stajališta tog tijela.

Članak 57.

Izviješća radnih tijela upućuju se predsjedniku Vijeća koji ih dostavlja predlagatelju akta i članovima Vijeća.

4. RASPRAVA O PRIJEDLOGU AKATA NA SJEDNICI VIJEĆA

Članak 58.

O prijedlogu akta Vijeće će raspravljati najkasnije dva mjeseca od dana podnošenja prijedloga predsjedniku Vijeća.

Članak 59.

Rasprava o prijedlogu akta na sjednici Vijeća obuhvaća uvodno izlaganje predlagatelja, rasprava o tekstu prijedloga akta, rasprava o stajalištima radnih tijela, odlučivanje o amandmanima te donošenje akta.

Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje prijedloga akta može trajati najduže 5 minuta, a za prijedlog proračuna i prijedlog prostornog plana 15 minuta.

Članak 60.

Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik ima pravo zatražiti riječ u tijeku cijele rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i izraženim mišljenjima i primjedbama.

Ako se predlaže da opći akt stupi na snagu prvog dana od dana objave, dužan je posebno obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu.

Općinski načelnik može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Pravo učešća u raspravi pripada i zamjeniku općinskog načelnika.

Ista prava ima i izvjestitelj radnog tijela.

Članak 61.

Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge akata kojima se uređuje isto područje, predsjednik Vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge akata u jedan prijedlog.

Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Vijeća će unijeti prijedloge akta u prijedlog dnevnog reda sjednice Općinskog vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.

Članak 62.

Nakon uvodnog obrazloženja predlagatelja akta, o predloženom prijedlogu akta prvo se izjašnjavaju klubovi članova Vijeća u trajanju od 10 minuta.

Nakon klubova članova Vijeća o predloženom prijedloga akta izjašnjavaju se radna tijela u trajanju od 5 minuta

5. AMANDMANI

Članak 63.

Prijedlog za izmjenu i dopunu akta podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem.

Članak 64.

Amandmani se upućuju predsjedniku Vijeća najkasnije jedan dan prije održavanja sjednice Vijeća na kojoj se raspravlja o tom aktu.

Iznimno, ako se većina članova Vijeća složi, svaki član Vijeća može amandman na prijedlog akta podnijeti na samoj sjednici u tijeku rasprave i do zaključenja rasprave pisano ili usmeno uz obrazloženje.

Članak 65.

Predsjednik Vijeća dostavlja podnesene amandmane članovima Vijeća, predlagatelju i Općinskom načelniku kada on i nije predlagatelj.

Podnesene amandmane koji su takve naravi da formalno-pravno bitno mijenjaju ili bitno odstupaju od prijedloga akta, predsjednik Vijeća može dostaviti Povjerenstvu za Statut, Poslovnik i propise na očitovanje o zakonskim i statutarnim osnovama amandmana.

Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od prijedloga akta Općinsko vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se članovima Vijeća ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.

Glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži Općinski načelnik, neovisno da li je on predlagatelj, a iz razloga navedenih u stavku 3. ovog članka.

Članak 66.

O amandmanima izjašnjava se predlagatelj i Općinski načelnik, neovisno je li je predlagatelj odluke ili nije.

Izjašnjavanje prema stavku 1. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.

Članak 67.

O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga akta na koji se odnosi.

Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta podneseno više amandmana, najprije se glasuje o amandmanu koji najviše odstupa od predloženog rješenja i prema tom kriteriju dalje o ostalim amandmanima.

Amandman prihvaćen na sjednici Vijeća postaje sastavni dio akta o kojem se odlučuje. Nakon provedene rasprave odlučuje se o donošenju akta.

6. JAVNA RASPRAVA

Članak 68.

O prijedlozima akata za koje je to Zakonom ili Statutom utvrđeno obveznim kao i o drugim pitanjima za koje to utvrdi Vijeće provodi se javna rasprava na način utvrđen ovim Poslovnikom.

Nacrt prijedloga akta koji se upućuje na javnu raspravu utvrđuje Općinski načelnik kada je Zakonom, Statutom općine, ovim Poslovnikom ili drugim aktom Vijeća propisana obvezatnost provođenja postupka javne rasprave. U drugim slučajevima nacrt prijedloga akta koji se upućuje na javnu raspravu utvrđuje Vijeće.

Članak 69.

Javna rasprava o nacrtu prijedloga akta provodi se na području mjesnog odbora na koji se akt odnosi ili čitavom području Općine.

Javna rasprava se provodi stavljanjem nacrta prijedloga na javni uvid te provođenjem javne i stručne rasprave.

Nacrt prijedloga akta stavlja se na javni uvid u sjedištu naselja odnosno Općine na način koji omogućava svakom zainteresiranom građaninu odnosno pravnoj osobi uvid u njegov sadržaj.

O nacrtu prijedloga akta provodi se najmanje jedna stručna rasprava u obliku javne tribine.

Članak 70.

Aktom o utvrđivanju nacrta prijedloga i njegovom upućivanju na javnu raspravu određuju se osobito:

• vrijeme provođenja javne rasprave,
• mjesto izlaganja nacrta prijedloga akta na uvid,
• vrijeme i mjesto održavanja stručne rasprave,
• organizator i nositelj javne rasprave.

Članak 71.

Javna rasprava o nacrtu prijedloga akta ne može biti kraća od 15 dana niti duža od 30 dana.

Članak 72.

Svaki zainteresirani građanin ili pravna osoba mogu nositelju javne rasprave uputiti primjedbe i prijedloge na nacrt prijedloga akta.

Članak 73.

Temeljem izviješća nositelja javne rasprave, tijelo kome je izviješće upućeno razmatra prijedloge, mišljenja i primjedbe iskazane u javnoj raspravi te utvrđuje prijedlog akta koji upućuje u daljnji postupak.

Uz prijedlog akta Općinski načelnik podnosi Vijeću i izvješće o provedenoj javnoj raspravi.

7. DONOŠENJE AKATA PO HITNOM POSTUPKU 

Članak 74.

Vijeće može donositi odluke i druge akte po hitnom postupku ako je to nužno radi sprečavanja i uklanjanja štete, odnosno ako bi na donošenje pojedine odluke u određenom roku imalo štetne posljedice ili iz drugih opravdanih razloga.

Predlagatelj akta dužan je obrazložiti hitnost postupka.

Članak 75.

Kod donošenja akta u hitnom postupku pojedine radnje utvrđene ovim Poslovnikom mogu se skratiti ili izostaviti, a o tome se odlučuje većinom glasova nazočnih vijećnika.

8. POSTUPAK IZMJENA I DOPUNA STATUTA I POSLOVNIKA

Članak 76.

Izmjene i dopune i usklađivanja Statuta i Poslovnika sa Zakonom, Vijeću predlaže Povjerenstvo za Statut, poslovnik i propise.

Prijedlog Povjerenstvu može podnijeti Općinski načelnik ili najmanje jedna trećina vijećnika.

Članak 77.

Vijeće o prijedlogu iz članka 76. ovog Poslovnika odlučuje većinom glasova svih članova Vijeća.

Vijeće može odlučiti da se o prijedlogu iz stavka 1. ovog članka prije donošenja, provede javna rasprava.

9. ČUVANJE I OBJAVLJIVANJE AKATA

Članak 78.

Odluke i druge akte što ih donosi Vijeće potpisuje predsjednik Vijeća.

Izvornik akta potpisan i ovjeren pečatom Općinskog vijeća čuva se u stručnoj službi Općine.

Pod izvornikom se podrazumijeva onaj tekst odluke koji je donesen na sjednici Vijeća.

Za čuvanje izvornika, odluka i drugih akata potpis i stavljanje pečata odgovoran je Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela.

Članak 79.

Odluke i drugi opći akti za koje je to određeno zakonom i drugim propisom ili odlukom Vijeća objavljuju se u “Službenom glasniku Općine Plitvička Jezera”.

Odluke i drugi opći akti stupaju na snagu osmi dan nakon objave u “Službenom glasniku Općine Plitvička Jezera”, a iznimno iz osobito opravdanih razloga mogu stupiti na snagu prvog dana od dana objave u “Službenom glasniku Općine Plitvička Jezera.

10. TUMAČENJE AKATA

Članak 80.

Općinsko vijeće, kada se to pokaže potrebnim, u redovnoj proceduri u vidu zaključka donosi autentično tumačenje svojih općih akata.

1. SAZIVANJE SJEDNICE

Članak 81.

Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća po potrebi, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Predsjednik Vijeća dužan je sazvati sjednicu Vijeća na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova Vijeća, radnog tijela Vijeća ili Općinskog načelnika u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

Članak 82.

Za redovnu sjednicu članovima Vijeća dostavlja se prijedlog dnevnog reda s prijedlozima akata o kojima će se raspravljati najkasnije sedam dana prije održavanja sjednice.

Iznimno, predsjednik Vijeća može u slučaju kada je neophodno donijeti akt po hitnom postupku ili kada to zahtijevaju drugi osobito opravdani razlozi, sazvati sjednicu Vijeća u roku kraćem od sedam dana, a dnevni red za tu sjednicu može predložiti na samoj sjednici.

U slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje trenutačno ugrožava pravni poredak, život, zdravlje ili sigurnost stanovništva te imovinu veće vrijednosti, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti sjednice Vijeća iznimno se mogu održavati elektroničkim putem i to putem video poziva ili izjašnjavanjem putem e-maila.

2. DNEVNI RED

Članak 83.

Dnevni red sjednice predlaže predsjednik Vijeća.

Uz prijedlog dnevnog reda koji se šalje uz poziv za sjednicu, predsjednik Vijeća unosi sve teme što su ih podnijeli ovlašteni predlagatelji u rokovima i na način predviđen ovim Poslovnikom.

Ako predsjednik Vijeća u prijedlog dnevnog reda ne unese sve teme koje su naknadno predložene, a predlagatelj ostane pri svom prijedlogu, o unošenju prijedloga u dnevni red odlučuje se bez rasprave.

Članak 84.

Dnevni red sjednice utvrđuje se u pravilu na početku sjednice.

Predsjednik Vijeća stavlja na raspravu predloženi dnevni red.

Prijedlog dnevnog reda može se izmijeniti i dopuniti na sjednici Vijeća na način da se pojedine teme iz prijedloga dnevnog reda izostave ili da se dnevni red dopuni pojedinim temama.

O prijedlogu za izmjene i dopune dnevnog reda glasuje se „za“ ili „protiv“ većinom glasova nazočnih članova Vijeća kao i za dnevni red u cjelini.

Nakon što je dnevni red utvrđen predsjednik Vijeća objavljuje utvrđeni dnevni red.

3. PREDSJEDANJE

Članak 85.

Sjednicama vijeća predsjeda predsjednik Vijeća, a kada je on odsutan sjednici predsjeda potpredsjednik Vijeća (u daljnjem tekstu: predsjedatelj).

Članak 86.

Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjedatelja.

Govornik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu.

Članak 87.

Predsjedatelj daje članovima Vijeća riječ po redoslijedu po kojem su se prijavili.

Predsjedatelj se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Govornika može opomenuti ili prekinuti u govoru samo predsjedatelj.

Članak 88.

Član Vijeća u raspravi u pravilu može govoriti jednom i to najduže do pet minuta, a predstavnici klubova do deset minuta.

Replika članova Vijeća odnosno odgovor na repliku ne može trajati duže od dvije minute.

4. TIJEK SJEDNICE

Članak 89.

Prije početka sjednice predsjedatelj utvrđuje nazočnost članova prozivanjem ili na drugi način.

Prije prelaska na prvu točku dnevnog reda održava se „aktualni sat“ koji traje najviše 60 minuta.

Za vrijeme „aktualnog sata“ član Vijeća postavlja kratko i jasno najviše tri formulirana pitanja.

Postavljeno pitanje ne može trajati, u pravilu, duže od dvije minute.

Nakon dobivenog odgovora član Vijeća može postaviti i dopunsko pitanje koje je prema svom sadržaju vezano za postavljeno pitanje.

Članak 90.

Po završetku aktualnog sata prelazi se na rad po točkama dnevnog reda.

Na sjednici se o svakoj temi utvrđenog dnevnog reda najprije raspravlja, a zatim odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

Predsjedatelj zaključuje raspravu kada utvrdi da nema više prijavljenih govornika.

5. ODLUČIVANJE

Članak 91.

Za donošenje odluka na sjednici Vijeća potrebna je nazočnost većine članova Vijeća.

Članak 92.

Većinom glasova svih članova, Vijeće donosi:

• Statut Općine,
• Poslovnik o radu Općinskog vijeća,
• Proračun Općine,
• Godišnji obračun proračuna,
• Odluku o privremenom financiranju,
• Odluku o zaduživanju,
• Odluku o imenovanju stalnih radnih tijela Vijeća,
• Dopunu dnevnog reda prve konstituirajuće sjednice Vijeća,
• Odluku o izboru predsjednika Vijeća, potpredsjednika Vijeća,
• Odluku o izražavanju nepovjerenja radnim tijelima odnosno članovima tih tijela.

Općinsko Vijeća može propisati donošenje i drugih odluka većinom glasova svih članova Vijeća.

Članak 93.

Glasovanje na sjednicama je javno osim ako Vijeće ne odredi da se glasuje tajno.

Javno glasovanje provodi se dizanjem ruke.

Glasovanje se može provesti i poimenično kad odluči Vijeće na zahtjev jedne trećine članova Vijeća, predsjedatelja i kluba vijećnika.

Glasovanje dizanjem ruke provodi se na način da predsjedatelj prvo poziva članove da se izjasne tko je „za“ prijedlog, „protiv“ prijedloga te tko se uzdržao od glasovanja.

Kod utvrđivanja dnevnog reda glasuje se „za“ ili „protiv“.

Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani član ustane i izgovara „za“ „protiv“ i „suzdržan“.

Članak 94.

Nakon glasovanja predsjedatelj utvrđuje je li pojedina odluka dobila potrebnu većinu glasova i objavljuje rezultate glasovanja.

Članak 95.

Tajno glasovanje provodi se kada je to određeno zakonom, Statutom Općine ili ovim Poslovnikom, odnosno kada to odluči Vijeće.

Tajno glasovanje provodi se na glasačkom listiću.

Glasački listići su iste veličine, boje i oblika i ovjereni su pečatom Vijeća.

Ukoliko se provodi tajno glasovanje o izboru odnosno imenovanju, prezimena kandidata na glasačkom listiću navode se abecednim redom.

Na glasačkim listićima kojima se glasuje o prijedlogu akta ili drugom pitanju, upisuje se pitanje te navode odgovori „za“ ili „protiv“.

Članak 96.

Predsjedatelju kod tajnog glasovanja pomažu dva člana Vijeća.

Članak 97.

Broj glasačkih kutija i mjesta na kojima će se postaviti određuje predsjedatelj.

Glasovanju uz glasačku kutiju je nazočan jedan od članova izabran da pomaže predsjedatelju.

Članak 98.

Član Vijeća može glasovati samo jednim glasačkim listićem. Član Vijeća glasuje tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za koji se glasuje odnosno zaokružuje „za“ ili „protiv“.

Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira smatra se nevažećim.

Nevažeći je i nepopunjeni glasački listić kao i listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate odnosno odgovore glasovao član Vijeća.

Članak 99.

Rezultat glasovanja utvrđuje predsjedatelj u nazočnosti članova Vijeća koji su mu pomagali kod glasovanja.

6. ODRŽAVANJE REDA NA SJEDNICI

Članak 100.

Red na sjednici osigurava predsjedatelj.

Za remećenje reda na sjednici predsjedatelj nakon upozorenja može članu Vijeća izreći slijedeće mjere:

• opomenu,
• opomenu s oduzimanjem riječi,
• udaljenje sa sjednice.

Mjere iz stavka 2. ovog članka su izvršne i o njima se ne vodi rasprava.

Članak 101.

Članu Vijeća se izriče opomena ako:

• se u svom govoru ne drži točke dnevnog reda,
• govori a nije dobio odobrenje predsjedatelja,
• svojim upadicama unatoč upozorenju predsjedatelja i na drugi način ometa govornika,
• omalovažava i vrijeđa predsjedatelja ili druge članove Vijeća,
• na drugi način ometa red na sjednici

Članak 102.

Opomena s oduzimanjem riječi izriče se članu vijeća koji i nakon izricanja opomene svojim govorom i ponašanjem nastavi kršiti odredbe poslovnika zbog čega mu je već izrečena opomena.

Opomena s oduzimanjem riječi izreći će se članu Vijeća i kada svojim govorom vrijeđa hrvatski narod, vjerske zajednice, nacionalne manjine i predstavnike međunarodnih organizacija.

.

Članak 103.

Članu Vijeća se izriče mjera udaljenja sa sjednice Vijeća kada je svojim ponašanjem toliko narušio red i prekršio odredbe poslovnika o redu na sjednici da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.

Kada je članu Vijeća izrečena mjera udaljenja sa sjednice član je dužan odmah napustiti sjednicu, a ako to ne učini, predsjedatelj može tražiti od nadležne službe da ga udalji iz prostorije u kojoj se održava sjednica Vijeća.

Predsjedatelj može zatražiti da se iz prostorije udalji svaki slušatelj koji narušava red.

7. TIJEK ELEKTRONSKE SJEDNICE

Članak 104.

U slučaju nastupanja posebnih okolnosti iz članka 82. stavak 3. ovog Poslovnika, sjednice će se održati elektronskim putem i to ili putem video poziva ili izjašnjavanjem putem e-maila.

Članak 105.

Ukoliko se sjednica održava video pozivom tijek sjednice jednak je kao i u redovnom održavanju sjednice samo putem video poziva.

Materijali za sjednicu dostavljaju se vijećnicima putem e-maila sedam dana prije termina održavanja elektronske sjednice.

Sjednica se zaključuje tijekom video poziva nakon što se raspravilo o svim točkama dnevnog reda.

Članak 106.

Kada se elektronska sjednica održava izjašnjavanjem putem e-maila, vijećnicima se materijali dostavljaju putem e-maila najkasnije sedam dana prije krajnjeg roka za izjašnjavanje o točkama dnevnog reda.

Vijećnicima se ostavlja rok od tri dana od dostave materijala za izjašnjavanje putem e-maila o dnevnom redu, kao i za podnošenje amandmana, postavljanja pitanja i sugestija o točkama dnevnog reda, te o pitanjima po aktualnom satu.

Na pitanja u sklopu aktualnog sata vijećnicima se odgovara pismenim putem na način propisan člankom 13. stavak 2. ovog Poslovnika.

Podnesene amandmane, koji su stigli u ostavljenom roku, predsjednik Vijeća dostavlja općinskom načelniku i ostalim vijećnicima na izjašnjavanje, gdje se određuje krajnji rok za izjašnjavanje o istome najkasnije dva dana prije krajnjeg roka za izjašnjavanje o točkama dnevnog reda. Amandmani i izjašnjavanje o njima koji stignu izvan ostavljenog roka neće se uzimati u razmatranje.

Predsjednik Vijeća u pozivu na sjednicu, koji se dostavlja zajedno sa materijalima sedam dana prije krajnjeg roka za izjašnjavanja po točkama dnevnog reda, navodi točan datum i sat za dostavu obrasca za glasovanje, kojem vijećnici mogu pristupiti direktno iz svog e-maila.

Dostavljanjem popunjenog obrasca vijećnik potvrđuje prisutnost na sjednici Općinskog vijeća.

Obrasci koji stignu van propisanog roka ne uzimaju se u razmatranje, niti se smatra da je vijećnik bio prisutan na elektronskoj sjednici.

O radu na sjednici Vijeća vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži podatke: o radu sjednice, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama.

U zapisnik se unose imena odsutnih članova Vijeća, s posebnom napomenom za one koji su svoj izostanak najavili.

U zapisnik se unosi rezultat glasovanja o pojedinoj točci dnevnog reda.

Članak 108.

Svaki član vijeća ima pravo na sjednici Vijeća iznijeti primjedbe na zapisnik sa prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave.

Ako se primjedba prihvati, obavit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena.

Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe i zapisnik u kojem su sa suglasno prihvaćenim primjedbama obavljene izmjene smatra se usvojenim.

Zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća.

Članak 109.

Izvornike zapisnika sa sjednica Vijeća čuva pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela i nakon isteka mandata Vijeća pohranjuje ih u arhivu Općine.

Članak 110.

Sjednice Vijeća tonski se snimaju za potrebe uređenja zapisnika.

Sjednica Općinskog vijeća može se službeno snimati i javno objavljivati.

Ukoliko Općinsko vijeće posebnim aktom odluči, audio ili video snimak se može koristiti kao zapisnik, a pisani oblik zapisnika se može raditi u sažetijem obliku.“

Članak 111.

Kada se na sjednici raspravlja i odlučuje o povjerljivoj stvari ili kada se o raspravi o nekom pitanju isključuje javnost vodi se odvojeni zapisnik.

Članak 112.

Rad Općinskog Vijeća i njegovih radnih tijela je javan.

Općinsko vijeće po predsjedniku Vijeća ili od njega ovlaštenom članu Vijeća o svom radu izvješćuje javnost putem službenog glasila i davanjem službenih priopćenja u skladu sa Statutom i ovim Poslovnikom.

Izvjestitelji javnih glasila imaju pravo pratiti rad Vijeća i njegovih radnih tijela.

Najava održavanja sjednice, materijali za sjednicu, donesene odluke i akti Općinskog vijeća objavljuju se na službenim web stranicama Općine o čemu brigu vodi nadležno upravno tijelo.

Članak 113.

Sjednicama Vijeća mogu prisustvovati zainteresirani građani, predstavnici udruga građana, predstavnici medija i predstavnici pravnih osoba.

Isti su dužni predsjedniku Vijeća, najmanje tri dana prije održavanja sjednice vijeća, putem pisarnice, dostaviti zahtjev koji sadrži ime i prezime osobe koja traži prisustvovanje sjednici, adresu prebivališta, broj važeće osobne iskaznice, OIB, te temu za koju se traži nazočnost uz obrazloženje.

Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje su dobile dopuštenje predsjednika Vijeća za prisustvovanje sjednici, sjednici mogu prisustvovati uz predočenje osobne iskaznice.

Predsjednik Vijeća može ograničiti broj građana (osoba) koji prisustvuju sjednici zbog prostornih uvjeta i održavanja reda na sjednici pri čemu će prilikom izdavanja dopuštenja za prisustvovanje sjednici voditi računa o redoslijedu zaprimljenih zahtjeva za prisustvovanjem sjednici.

Fotografiranje i snimanje na sjednicama Vijeća, bez dozvole predsjednika Vijeća, nije dopušteno.

Predsjednik Vijeća ima pravo ne odobriti prisustvovanje sjednici Vijeća osobama koje se ne pridržavaju odredbi ovog Poslovnika.

Članak 114.

Uvid u dokumentaciju i arhivsku građu Vijeća te druge materijale u svezi s radom Vijeća omogućit će se svim pravnim i fizičkim osobama na temelju njihovog zahtjeva, sukladno zakonu i aktima Općine kojima se uređuje pravo na pristup informacijama.

Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se u pisarnici Općine sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.

Članak 115.

Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni dokumenti i materijali Vijeća, koji su u skladu s posebnim propisima označeni kao službena, vojna odnosno državna tajna.

Član Vijeća ne smije iznositi podatke koje je saznao na sjednicama, a imaju karakter povjerljivosti naveden u stavku 1. ovog članka.

Način rukovanja dokumentima koji se smatraju službenom, vojnom ili državnom tajnom, uređuje se uputom.

Članak 116.

Sjednice ili pojedini dio sjednice radnih tijela Vijeća mogu se po odluci radnog tijela održati bez nazočnosti javnosti.

Članak 117.

Izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja imaju pravo pratiti rad Vijeća i njegovih radnih tijela i izvješćivati javnost o njihovom radu.

Na sjednicama radnog tijela Vijeća može se odlučiti da izvjestitelji tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja mogu prisustvovati sjednici i ako se na njoj raspravlja o nekom pitanju bez prisustva javnosti. O takvom pitanju mogu izvjestitelji tiska i drugih sredstava priopćavanja davati za javnost samo one obavijesti za koje se to na sjednici

odlučiti. Na sjednici se može odlučiti da se obavijesti o takvom pitanju mogu davati tek po isteku određenog roka.

Članak 118.

Dužnost je izvjestitelja tiska i drugih sredstava javnog priopćavanja da iznose točne podatke o temama koje se razmatraju u Vijeću.

Radi pružanja pomoći i stvaranja povoljnih uvjeta za rad predstavnika tiska i drugih oblika priopćavanja u Vijeću, osigurava im se pravovremena dostava materijala i praćenje rada na sjednicama Vijeća i radnih tijela, razgovori s predstavnicima predlagatelja i drugi kontakti s izvjestiteljima.

Članak 119.

Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o radu Vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja.

Konferencija za tisak održava se po odluci Vijeća